Abeceda učenja stranih jezika

M. Adiputra / CC BY-SA (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0)

Još od malih nogu su me fascinirali strani jezici. Pričati na nekom jeziku, a koji nije srpski, za šestogodišnju mene je bilo nešto poput posjedovanja super moći.

Kasnije u gimnaziji bila sam od onih osoba koje su u slobodno vrijeme učile napamet deklinacije latinskih imenica. Desetine i desetine nastavaka. Oooo daaa, onako iz razonode. Puella pullae femininum.

Prvi strani jezik sa kojim sam se susrela bio je zapravo španski kroz meksičke telenovele koje su obilježile naše odrastanje u devedesetim, a potom je na red došao engleski u osnovnoj školi. Bila je to ljubav na prvi pogled koja i dan danas traje. Kasnije se nižu njemački u gimnaziji, italijanski na fakultetu, švedski u nadi da ću se preseliti u Švedsku, pa ponovo njemački jer je univerzum ipak imao nešto drugo u planu, i na kraju ruski, onako iz hobija.

S obzirom da sam studirala o stranom jeziku i na stranom jeziku, želim da u ovom tekstu podijelim nekoliko savjeta koji će vas nadam se motivisati i pokazati vam da učenje jezika nije bauk, nego nešto što svako od nas može. Isto tako želim i da razbijem neke od stereotipa koji postoje o učenju jezika. Pa krenimo!

Ali ja nemam talenat

Ovo je sasvim sigurno jedan od najčešćih stereotipa o učenju stranih jezika koje sam čula bezbroj puta od ljudi oko mene. Vjerujte mi ne postoji elita super bića sa nadnaravnim sposobnostima za usvajanje stranih jezika. Ili barem me još nisu kontaktirali da postanem njihov član. Ono što postoji jesu ljudi koji su uporni.

Znate kako kažu 5% je talenat, a 95% je vježba i upornost. Isto važi i za učenje jezika. Ako već mislite da nemate taj famozni talenat to ne treba da bude razlog da u potpunosti odustanete od učenja stranih jezika, jer uvijek možete da radite na ovih preostalih 95%. Možda sa ovim procentom nećete baš moći tumačiti Šekspirove sonete u originalu, ali ćete se u svim drugim životnim situacijama sasvim dobro snaći.

Zbog našeg užurbanog životnog stila, danas je veoma jednostavno pronaći na destine opravdanja zašto da nešto ne uradimo: ne stižem, umorna sam od posla, moram kuvati ručak. Ovo su samo neki od primjera. Ali ako nađete samo jedno jedino opravdanje zašto da baš danas ipak provedete pola sata učeći taj mandarinski ili finski, prešli ste igricu.

Istrajnost i upornost

Ukoliko se nalazite tek na početku puta učenja nekog stranog jezika, najbolji savjet koji vam mogu dati je taj da istrajete u tome i ne odustajete od svog cilja ma kako se on ponekad činio nedokučivim.

Da, imaćete dane kada ćete poželjeti da najradije poput neke dive iz meksičkih sapunica pobacate knjige oko sebe i pocijepate sveske jer ste ubijeđeni da nikada nećete tečno govoriti njemački, turski ili italijanski. Međutim, zapamtite da je to sve samo privremeni osjećaj, i da ako već sutra pogledate ponovo to gramatičko pravilo koje vas muči već neko vrijeme, ono će izgledati barem mrvicu jednostavnije nego što je bilo juče.

Ne težite savršenstvu i prosto prihvatite činjenicu da učenje jezika ne ide uvijek glatko i da ćete imati dane kada ćete očajavati, ali isto tako i one kada ćete s lakoćom prevazilaziti sve poteškoće.

Dosljednost

Stvorite od učenja naviku i učite svaki dan. Mislim da je ovo jedan od najtežih i najizazovnijih koraka, ali gledajte na to ovako: Baš kao što se ujutru nakon ustajanja bez razmišljanja prvo umijete ili operete zube, tako i učenje treba da vam preraste u neku vrstu navike koju radite automatski bez mnogo premišljanja.

Izdvojite iz svog užurbanog dnevnog rasporeda samo pola sata i rezervišite ih za učenje stranog jezika. Tih pola sata svaki dan je mnogo učinkovitije nego 5 sati jednom u deset dana. Učenje ne mora uvijek da bude vi, knjiga, sveska, olovka i radni sto. Na primjer, ako svaki dan provodite dosta vremena u gradskom prevozu zašto ne biste slušali podkast na španskom ili učili ruski preko Duolinga dok se poput sardine tiskate sa svojim saputnicima.

Sa druge strane, sasvim je u redu ponekad napraviti pauzu. Svako od nas ima loš dan, pa i lošu sedmicu. Ako ti učenje danas ne ide, ne forsiraj, samo nemoj dopustiti da ti pauziranje pređe u naviku.

Motivacija, motivacija i samo motivacija

U na prvi pogled bezizlaznim situacijama najbolja stvar koju možete da uradite je da zaklopite knjigu, prošetate i razmislite zašto ste uopšte počeli da učite taj strani jezik. Da li želite da se preselite u Švedsku, da studirate u Njemačkoj, da čitate japanske pisce u originalu ili prosto da čavrljate sa Brazilcima na portugalskom? Kada se prisjetite svog prvobitnog cilja to će imati itekako pozitivan uticaj na motivaciju i rado ćete se vratiti učenju.

Mene recimo motivišu i ljudi koji govore tečno pet, šest, pa i deset jezika. Odgledam s vremena na vrijeme video na YouTubu nekog od super poliglota i tako dobijem navalu motivacije. Poželim da i ja baš kao i oni suvjereno vladam mnogobrojnim jezicima. Obuzme me nevjerovatna količina pozitivne energije kada ih slušam sa kojom lakoćom se prebacuju sa jezika na jezik, a u glavi krenu da mi se nižu grčki, turski, japanski. Ah, gdje bi mi bio kraj kada bih ih sve usvojila?

Pronađite i vi svoj lični izvor motivacije, ono što vas pokreće i daje vam nalet pozitivne energije.

Ne zaboravite na kratkoročne ciljeve

Ukoliko je vaš dugoročni cilj da savladate španski jezik do C1 nivoa, a nalazite se tek na početku puta, onda vam se taj cilj može učiniti udaljen hiljadama svjetlosnih godina.

Ali ako ga podijeliti u male podciljeve, da ih nazovem tako, onda će se vaš cilj činiti mnogo bližim i dostižnijim.

Na primjer, u naredna tri mjeseca želim da pređem A1 nivo, potom ću posvetiti mjesec dana usvajanju vokabulara, naredne dvije sedmice ću vježbati izgovor i tako dalje.

Raznolikost

Kada se odlučite za učenje nekog jezika, obično ćete otići u školu stranih jezika i tamo se upisati na kurs. I to je odličan prvi korak, ali nemojte tu stati.

Nemojte se zavaravati i misliti da će za usvajanje jezika biti dovoljno da dva puta sedmično odete na čas i tamo radite nekakve vježbe. Ti časovi treba da vam služe nešto kao osnova i orijentacija, ali ono što objasnite sami sebi kod kuće je ono što ćete najlakše i najbrže usvojiti.

Budite kreativni u pronalasku načina da imate što više dodira sa ciljnim jezikom. Danas zahvaljujući tehnologiji mogućnosti su brojne. Skinite aplikaciju za učenje portugalskog, pretplatite se na YouTube kanal koji nudi sadržaj na italijanskom, prebacite telefon i računar na norveški, posjetite IKEA web stranicu na njemačkom, pročitajte strip na mađarskom.

Samostalno učenje ili škola stranih jezika?

Rekla bih da je ovo veoma subjektivna stvar i da svako za sebe treba da odluči šta je njemu lično bolja opcija. Ja sam kombinovala i jednu i drugu i meni se taj neki balans između samostalnog učenja kod kuće i onog u školi uz podršku profesora pokazao kao odličan spoj.

I jedan i drugi pristup imaju svoje prednosti i mane. U školi u svakom trenutku imate profesora, možda čak i izvornog govornika, kojeg uvijek možete pitati da vam pomogne ako imate neku nedoumicu, ali sami časovi su ponekad prebrzi ili prespori za vaš tempo učenja. Ili baš taj čas vam se možda i ne piše esej na temu Kako sam provela ljetnji raspust?

Kod kuće možete da učite svojim tempom u vrijeme koje vama odgovara, što je velika prednost ukoliko recimo radite u smjenama i ne možete se uskladiti sa terminima u školi. Isto tako, teme koje vam se ne sviđaju možete da preskočite ili ostavite za neki drugi dan. Mnogo ste fleksibilniji. Sa druge strane, za sve nedoumice sa kojima se susretnete moraćete provesti mnogo više vremena tragajući za odgovorom. Isto tako, kod kuće je veoma lako provesti jedan dan, pa i dva ili tri, a da ne otvorite knjigu.

Probajte i jedan i drugi pristup, odvagajte prednosti i mane pa odlučite šta vama lično najbolje paše.

Hvala na čitanju! Ukoliko vam se svidio ovaj tekst, kliknite na 👏 i podijelite ga kako bi ga i drugi mogli lakše naći. Ako imate neka pitanja ili komentar, slobodno ih ostavite ispod.

Zaprati moju Facebook stranicu Tlo Pod Mojim Nogama ili moj Instragam profil tlo_pod_mojim_nogama.