Izmjene Zakona o javnoj nabavi iz 2026. godine

Što ponuditelji moraju znati ?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (ZJN) usvojen je na sjednici Hrvatskog sabora **30. travnja 2026.** Najveći dio odredbi stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama.

U deset godina primjene ZJN-a ovo su druge izmjene i dopune. Prve su izvršene 2022. Ovaj tekst ne bavi se sustavom javne nabave u cjelini; namijenjen je ponuditeljima (gospodarskim subjektima koji podnose ponude) i bavi se konkretnim pitanjem: što se za ponuditelje promijenilo ovim dopunama i na što trebaju paziti.

Više vidljivosti na tržištu jednostavne nabave

Do sada je jednostavna nabava bila pretežno nevidljiva općoj javnosti i ponuditeljima. Naručitelji (općine, gradovi, županije, ustanove, ministarstva, agencije itd) su bili u obvezi izraditi i objaviti opći akt koji sadrži pravila jednostavne nabave, ali sama provedba nabave odvijala se slanjem pismenih upita (email ili pošta) ponuditeljima po njihovom izboru, bez javne objave ( nije bilo potrebno čak niti na web stranici objaviti poziv za dostavu ponuda).

Uvodi se obveza naručiteljima za provedbu jednostavne nabave kroz ‘’modul jednostavne nabave’’ na Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN RH) za sve nabave iznad 15.000 EUR.

Pri tome, za nabavu roba i usluga iznad 25.000 EUR te radova iznad 45.000 EUR naručitelj mora za jednostavnu nabavu koristiti javnu objavu poziva za dostavu ponuda.

Da ne bi bilo zabune, to znači da za ovu manju jednostavnu nabavu u rasponu od 15.000 do 25.000 eura odnosno od 15.000 do 45.0000 eura naručitelji koriste elektronički oglasnik javne nabave samo za provođenje radnji u postupku jednostavne nabave, ali pritom nemaju obvezu javne objave poziva.

Tek iznad ovih pragova naručitelji moraju provesti jednostavnu nabavu s javnom objavom poziva.

Ponuditelji koji do sada nisu bili na “listi uobičajenih dobavljača” pojedinog naručitelja sada imaju mogućnost pratiti i prijaviti se na nabave koje ranije nisu mogli ni vidjeti. Za male i srednje gospodarske subjekte koji se bave nišnim uslugama ili regionalnim tržištem, ovo je stvarna i pozitivna promjena.

Sada je uređena pravna zaštita i u postupcima jednostavne nabave te je za nabave iznad 15.000 eura omogućen prigovor odgovornoj osobi naručitelja.

Utvrđene su i neke iznimke kada nije potrebno provoditi javne objave u jednostavnoj nabavi, ali svaka takva iznimka mora biti javno obrazložena u EOJN HR (čl. 15, stavak 8. ZJN)

Promjena pragova

Novi pragovi ispod kojih se ZJN ne primjenjuje već se primjenjuje interni akt (jednostavna nabava):

• roba i usluge: vrijednost veća od 50.000 EUR (do sada je bilo 26.540 EUR)
• radovi: vrijednost veća od 100.000 EUR (do sada je bilo 66.360 EUR)

Osnove isključenja: što se promijenilo ?

Neisplata plaće kao nova obvezna osnova isključenja

Uvedeno je novo kazneno djelo kao obvezna osnova isključenja: pravomoćna osuda za neisplatu plaće.

Isključenje nije više vezano uz državljanstvo

Dosadašnja odredba je bila vezana uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje i državu poslovnog nastana. Nova formulacija prati Direktivu 2014/24/EU; isključenje se veže uz nepostojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je izrečena.

Ovo se može činiti tehničkom promjenom, ali u žalbenim postupcima je imala praktičnih posljedica; osobito za strane gospodarske subjekte.

Kartelno pravo kao obvezna osnova isključenja

Isključenje je obavezno i za gospodarski subjekt za kojeg je pravomoćnom odlukom tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ili suda utvrđeno sudjelovanje u zabranjenom sporazumu ( tzv. bid rigging).

Isključenje takvog ponuditelja može trajati 2 godine.

Porezni dug ispod 1.000 EUR više ne uzrokuje isključenje

Izmjenama zakona je propisano da naručitelj ne smije isključiti gospodarskog subjekta ako su dospjele nepodmirene porezne obveze i obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje manje od 1.000 EUR.

Dodatno, naručitelj daje ponuditelju rok od najmanje pet dana za podmirenje duga jednakog ili većeg od 1.000 EUR. Tek ako ga u tom roku ne podmiri, slijedi isključenje.

Ovo je olakšica za ponuditelje u praksi. Situacije u kojima je ponuditelj isključivan zbog zanemarivog duga; poreznog minusa od nekoliko stotina eura, bile su česte i nerazmjerne.

ESPD i dopuna ponude: gdje je granica ?

Rješena je jedna dugogodišnja nedoumica u praksi: uvez ponude (ponudbeni list), troškovnik, jamstvo za ozbiljnost ponude i ESPD ne smatraju se dokumentima koji nedostaju u smislu instituta dopune ponude. Naručitelj ih ne smije tražiti kao dopunu tijekom pregleda i ocjene ponuda.

Praksa naručitelja do sad je bila dosta neujednačena. Dio naručitelja je tražio ESPD kao dopunu ako je bio nepotpun ili neispravan, čime je de facto omogućavao naknadnu izmjenu ponude. Nova odredba tome staje na kraj.

Iznimka postoji; ESPD se može dostaviti kao dopuna jedino u slučaju zamjene podugovaratelja ili gospodarskog subjekta na kojeg se ponuditelj oslanja.

Podugovaranje: prag se podiže na 50%

Izmjenama je sada dopušten maksimalni udio podugovaranja s 30% na 50% vrijednosti ugovora — pri čemu se kao osnova uzima vrijednost ugovora sa svim izmjenama u trenutku uvođenja podugovaratelja.

Uz to, zahtjev za uvođenje novog podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora podnosi se isključivo kroz sustav EOJN RH.

Za ponuditelje koji posluju u konzorcijskim aranžmanima ili koji koriste podugovaratelje za specijalizirane dijelove ugovora, ovo je značajno proširenje fleksibilnosti.

Digitalno potpisivanje ugovora od 1. rujna 2026.

Od 1. rujna 2026. ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazumi potpisuju se isključivo kvalificiranim elektroničkim potpisom i razmjenjuju kroz EOJN RH. Rok za potpisivanje i razmjenu je 30 dana od izvršnosti odluke o odabiru, s mogućnošću da naručitelj dokumentacijom o nabavi odredi duži rok, ali ne više od 90 dana.

Ponuditelji koji još nemaju infrastrukturu za kvalificirani elektronički potpis trebaju je osigurati prije rujna 2026. Postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovih odredbi dovršavaju se prema dosadašnjim odredbama.

Žalbeni postupak: nova procesna pretpostavka

Ovo je izmjena koja ponuditelje, posebno one koji aktivno koriste institut žalbe, treba najviše ‘’zabrinuti’’, ili barem svakako mora biti na njihovom radaru.

Uvedena je obveza žalitelja da izvrši prethodno upozorenje naručitelju o nezakonitosti kao uvjet za izjavljivanje žalbe na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi ili njezine izmjene. Ponuditelj je obvezan upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost putem EOJN RH najkasnije 10. dana od objave relevantnog dokumenta.

Ako ponuditelj ne upozori naručitelja kako je propisano, kasnije se žalba odbacuje kao nedopuštena.

Ova izmjena mijenja uobičajeni ritam rada ponuditelja koji prate postupke i pripremaju žalbe. Upozorenje naručitelju sada nije taktička opcija nego procesna obveza bez koje žalba na dokumentaciju nije moguća.

Uvid u dokumentaciju

Izmjena čl. 310. ZJN propisuje da naručitelj, na zahtjev ponuditelja ili natjecatelja zaprimljen najkasnije dan prije isteka roka za žalbu, mora omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju postupka najkasnije idući radni dan do 16:00 sati putem EOJN RH.

Time se izbjegava dosadašnja nepoštena praksa nekih naručitelja koji su nekada i na zadnji dan omogućavali uvid u dokumentaciju.

Rangiranje ponuda iznad procijenjene vrijednosti

Izmjena čl. 296. propisuje da je naručitelj obvezan rangirati i ponude čija je cijena viša od procijenjene vrijednosti nabave osim ako je dokumentacijom o nabavi propisano da se takva ponuda odbija kao neprihvatljiva.

Do sada je praksa bila neujednačena. Dio naručitelja automatski je odbacivao ponude iznad procijenjene vrijednosti, a dio ih je rangirao. Nova odredba jasno propisuje: obveza rangiranja postoji, a odbijanje je moguće samo ako je naručitelj to izrijekom propisao u dokumentaciji.

Za ponuditelje koji zbog tržišnih uvjeta ponekad ne mogu stati u okvir procijenjene vrijednost ovo je pozitivna promjena. Ako naručitelj ima ili može osigurati dodatna sredstva, ponuda nije automatski izgubljena.

Kratki pregled: što ponuditelj treba provjeriti i prilagoditi

Sljedeći popis nije iscrpan ali pokriva ono što zahtijeva konkretnu pripremu:

Odmah po stupanju na snagu:

• Pratiti EOJN modul jednostavne nabave za nabave iznad 15.000 EUR koje su do sada bile nevidljive,
• Prilagoditi interni proces praćenja žalbenih rokova; rok za upozorenje naručitelja je 10. dan od objave, a ne tek pred istek roka za žalbu,
• Provjeriti postoje li pravomoćne sudske odluke ili odluke AZTN-a o sudjelovanju u zabranjenom sporazumu jer je to nova osnova isključenja,
• Voditi računa o potpunosti i točnosti podataka u ponudi ; naplata jamstva za neistinite podatke sada ima izričitu zakonsku osnovu.

Do 1. rujna 2026.:

• Osigurati infrastrukturu za kvalificirani elektronički potpis,
• Provjeriti procedure vezane uz uvođenje podugovaratelja; zahtjev se podnosi isključivo kroz EOJN.

Ministar nadležan za politiku javnu nabave će u roku od 3 mjeseca biti dužan donijeti dopunjene pravilnike. Naručitelji će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovih izmjena, uskladiti opće akte kojima se uređuju pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave te planove nabave.

Autor teksta: **Dalibor Kunić, © | svibanj 2026**