Blockchain — budućnost financija

Što je blockchain?

Blockchain je relativno nova tehnologija koju kripto valute koriste. Blockchain (dosl. lanac blokova) je rastući popis transakcija smještenih u blokove koji su povezani kriptografijom. Blockchain ima potencijal transformirati financijski svijet na bolje. Omogućuje anonimnost, decentralizaciju, kao i učinkovitost i brzinu. Mogao bi biti utočište za nestabilne ekonomije i štitio bi osnovne ljudske slobode.

Kako blockchain funkcionira?

Bitcoin je prva kripto valuta koja je koristila blockchain. Cilj Bitcoina bio je stvaranje sustava koji je u potpunosti decentraliziran putem kojeg bi ljudi mogli razmjenjivati valute. Decentralizirani sustav bi, doduše, zahtijevao povjerenje između korisnika, dok bi u isto vrijeme morao biti izvan kontrole drugih. Blockchain je za to bio izvrsno rješenje.

Možete zamisliti blockchain kao veliku virtualnu knjigu koja vodi evidenciju o transakcijama i postupno se povećava u veličini. Tradicionalna knjiga je rizičan način vođenja evidencije u najmanju ruku. Ne samo da ju kontrolira neki entitet (pojedinac ili nekoliko pojedinaca), već se i prethodni zapisi mogu prepisati i stranice se mogu istrgnuti, pa odjednom možete doći u situaciju da nemate dokaza da posjedujete vlastitu kuću. Najveća prednost Blockchaina je osiguranje zapisa bez mogućnosti izmjene. Svi blokovi sadrže kriptografski hash iz prethodnih blokova, što znači da su fundamentalno međusobno povezani i ne mogu se razdvojiti. Ako netko želi prepisati čak i jednu znamenku unutar bloka, hash će se u potpunosti promijeniti i tada će morati stvoriti novi blok i oblikovati potpuno novi blockchain od te točke dalje, budući da blok ispred sadrži stari hash. Zato se i zove “blockchain”.

No, kako ćemo odlučiti koja je verzija blockchaina točna? Odgovor su konsenzus protokoli kao što su „proof of work” (dosl. dokaz rada) i „proof of stake” (dosl. dokaz udjela). Proof of work briljantan je protokol kojeg Bitcoin koristi, a osigurava da nove blokove odlučuju rudari, koji svoji legitimitet dokazuju trošenjem sredstava u procesu rudarenja (trošak struje, vremena, i ostalih resursa). Kako se informacije o transakcijama prikupljaju u novim blokovima, postavlja se hash koji se može samo pogoditi, pa se računska snaga troši na dobivanje tog ciljnog hasha. Rudari koji imaju sreće i dobiju hash dobivaju nagradu od provizija transakcija koje se nalaze u bloku. Budući da tisuće i tisuće rudara koriste ogromnu količinu računalne snage, jedini način na koji se može ustanoviti novi, lažni blok (ili nekoliko blokova) je ako je prijevarni lanac duži, što znači da se mora uložiti dovoljno računalne snage, više nego što svi ostali rudari imaju zajedno, da se konzistentno rješava blokove brže od onog točnog lanca. Toliko ulaganja općenito nije isplativo i demotivira prijevaru.

Negativan ishod toga je, međutim, da se previše energije troši samo da bi se potvrđivalo transakcije koristeći proof of work protokol. Bitcoin troši jednako energije koliko i cijela država Izraela od travnja 2019! Kao rješenje, proof of stake protokol postao je popularnija alternativa. Proof of stake je protokol u kojemu korisnici koji potvrđuju blokove moraju uložiti značajnu količinu kripto valute koje posjeduju sve dok se ne isključe iz uloge validatora. Neke kripto valute traže i do $200,000. To je izravnija investicija, budući da im se nude nagrade od provizija, a ako se utvrdi da su validirali neki prijevarni blok, gube iznos koji su prvotno dali. Povrh toga, još uvijek mora postojati konsenzus i visoka je šansa da ih se razotkrije. Međutim, problem je u tome što proof of stake protokol nije uistinu decentraliziran i još uvijek se može zloupotrijebiti mnogo lakše nego proof of work. Postoje i druge alternative, ali one obično funkcioniraju na temeljima ova dva protokola.

Problemi sa sadašnjim kripto valutama

Unatoč svim prednostima koje nam kripto valute pružaju u ovom trenutku, sve se one još uvijek suočavaju s problemima koji u potpunosti sprječavaju njihov ulazak u mainstream. Ti su problemi uglavnom visoke provizije, skalabilnost (činjenica da se ne mogu nositi s velikom bazom korisnika zbog (spore) brzine potvrđivanja transakcija) i decentralizacije (da, čak i decentralizacije!).

Bitcoin je napravljen tako da se novi blokovi stvaraju otprilike svakih 10 minuta. Na početku to nije bio problem, ali kako se stotine tisuća ljudi pridružilo mreži, brzina je bila neodrživa. Sustav u kojemu trebate satima čekati samo da vam se transakcija potvrdi jednostavno ne može funkcionirati u svakodnevnom trgovanju. Uz to, problem su i provizije koje su postale previsoke za manje trgovanje. Nemoguće je vidjeti da Bitcoin postane redovita valuta s tim problemima. Štoviše, većina trenutnih kripto valuta nisu ni decentralizirane koliko bi mi htjeli. Postoji oko četiri velika rudarska poola (dosl. bazena) Bitcoina koja čine većinu svih rudara. Način na koji je Bitcoin konfiguriran nije uopće idealan, kao i mnoge druge valute.

Jedna od zanimljivijih alternativa problemu skalabilnosti je Zilliqa (ZIL). Struktura Zillique poboljšava skalabilnost koristeći tehniku koju njezini developeri nazivaju „sharding”. Ako možete zamisliti mrežu od 1,000 rudara, umjesto da se međusobno natječu, možete ih podijeliti u 10 „krhotina“ od kojih svaka sadrži 100 rudara. Time se transakcije procesiraju paralelno, što znači da ako 100 rudara obradi 10 transakcija u minuti, sve zajedno mogu obraditi 100 transakcija umjesto samo 10. Za razliku od sustava u kojem se 1,000 rudara natječe za iste transakcije, to je efikasnije. Zbog te arhitekture s fiksnim brojem rudara po „krhotinama”, Zilliqua omogućuje da se broj transakcija u minuti poveća ovisno o veličini mreže. Tamo gdje je broj transakcija Bitcoina ograničen na otprilike 1 blok svakih 10 minuta bez obzira na veličinu mreže, Zilliqina skalabilnost se linearno povećava i zadovoljava apetit korisničke baze.

Zašto ne možemo i nećemo zaboraviti na blockchain

Blockchain je relativno nova tehnologija, jedva stara 10 godina. Iako je Bitcoin imao pad u popularnosti 2018. godine, nedavne statistike pokazuju porast i veću stabilizaciju. Međutim, hoće li Bitcoin biti korišten u budućnosti nije bitno jer više nema utjecaja na samu tehnologiju blockchaina. Značajan broj banaka već koristi blockchain, a i vlade i tvrtke sve su otvorenije implementirati ga. Istraživanja pokazuju da su ljudi više zabrinuti za svoju privatnost nego ikada prije, a zajedno s činjenicom da je blockchain prikladniji modernom, globaliziranom svijetu, čini blockchain dovoljno potrebnim da će neupitno biti korišten barem na neki način. Pitanje je jedino ako ćemo se pobrinuti da imamo valute koje su uistinu decentralizirane i usmjerene na privatnost.